034 330809 Zakazivanje
065 298 04 03 Konsultacije
info@kutanovaderma.co.rs
Kralja Aleksandra I Karađorđevića 1A/8

Previous Next
  • Centar za negu kože

    Stručnošću i znanjem omogućavamo Vam da dođete do najboljih rezultata

  • Kozmetički salon

    Osećajte se prijatno u Vašoj koži!

  • Ordinacija za kožne bolesti

    Kožni lekar Dr Olivera Dimitrijević spec. dermatovenerolog

  • Opšta Dermatologija

    Sa što manje tretmana, radiotalasima, do željenih rezultata

Radiotalasno uklanjanje benignih promena sa kože

Radiotalasno uklanjanje promena je metoda izbora za sve benigne promene na koži, jer je uklanjanje kontrolisano, nema oštećenja okolnog tkiva, nema ožiljaka, krvarenje je minimalno.

Najnovija istraživanja pokazuju da su radiotalasi bolji u odnosu na lasersku inciziju jer čak 30 puta manje oštećuju tkivo, a u odnosu na kauter 100 puta. Pored toga lekar kontrolisano uklanja promenu tako da je ožiljavanje brzo i minimalno.

Procedura je veoma jednostavna: uz lokalnu anesteziju kremom, raspršivačem ili injekcijom, ili bez anestezije kod malih primena, za 20-30 sekundi promena je uklonjena u potpunosti bez krvarenja i sa idealnim ožiljavanjem.

U našem centru koristimo aparat ELLMAN kompanije (Njujork) najboljeg proizvođača ovih uređaja. Pomoću elektromagnetnih talasa frekvencije 4MHz postižu se najfiniji rezovi.

Radiotalasima uklanjamo sve vrste benignih tumora kože:

  • Keratoze
  • Meke Fibrome
  • Papilome
  • Kožni Rog
  • Kurje Oko
  • Kondilome
  • Bradavice

Takođe uklanjamo i sve vrste vaskularnih promena u vidu:

  • Kapilara
  • Spajder Nevusa
  • Piogenih Granuloma kod dece i odraslih.


Bradavice na koži

Bradavice su izrasline na koži koje izaziva humani papiloma virus (HPV). Bradavice mogu biti i tamnije boje, u nivou kože ili čak glatke što zavisi od njihovog tipa i lokalizacije na telu pacijenta.

Najčešći oblici:

Razlikujemo nekoliko različitih vrsti bradavica: obične (vulgarne), zaravnjene, končaste, mozaične i polne.

Gde se javljaju?

Bradavice najčešće nalazimo na prstima šaka . Na stopalima, bradavice su u nivou kože zbog postojanja pritiska prilikom hodanja. Bradavice se često javljaju i u grupama. Zaravnjene bradavice su manje od običnih i glatke su na dodir. Zaravnjene bradavice se često javljaju u većem broju i u isto vreme. Mogu se javiti bilo gde na koži, a kod dece su najčešće postavljene na licu. Kod odraslih muškaraca, najčešće se nalaze u regiji brade, a kod žena na nogama.

Kako se prenose bradavice?

Bradavice se prenose i direktnim i indirektnim kontaktom. Vreme inkubacije je veoma često i do nekoliko meseci. Pacijenti oslabljenog imunog sistema skloniji su infekciji.

Obične bradavice

Obične bradavice se mogu pojaviti bilo gde na telu i ako najčešće na vrhu prstiju, kolenima i stopalima. Kružnog su oblika, čvrste i grube površine. Svako oštećenje kože može voditi stvaranju novih bradavica. Koža je posebno podložna širenju bradavica kada je raskvašena ili nakon mehaničkog pilinga.

Končaste bradavice

Končaste bradavice izgledaju kao duguljasti, hrapavi kočići koji rastu iz jedne baze. Karakteristična mesta za njih su oči, usta, vrat, sva polja na licu.

Zaravnjene bradavice

Zaravnjene bradavice su karakteristične za celu površinu lica. Moraju biti uklonjene značajno pliće nego obične bradavice. Nakon uklanjanja neophodno je dati lokalnu terapiju kako se sve promene ne bi vratile.

Genitalne bradavice – kondilomi

Genitalne bradavice - kondilomi se javljaju oko pubične regije i na genitalijama. Prenose se polnim kontaktom i veoma su zarazne.

Bradavice na stopalima – mozaične

Pojavljuju se na površini kože kojom gazimo. Trpe pritisak celog tela pa mogu biti jako bolne i ometati normalan hod. Često ih pacijenti ne razlikuju od klavusa (kurjeg oka), i zbog toga se ne obrate dermatologu na vreme. Kod ovih bradavica je čest slučaj stvaranja mozaika odnosno ploča na stiopalima.

Lečenje i uklanjanje bradavica

Izbor terapije za uklanjanje bradavica zavisi od vrste bradavica kao i starosne dobi pacijenta. Postoji čitav niz različitih terapija za tretiranje bradavica. Neke od njih su: tretman tečnim azotom ili kriohirurgija, elektrofluguracija radiotalasima, lasersko uklanjanje, uklanjanje preparatima sa salicilnom kiselinom ili aplikacija citostatskog preperata samo u tkivo bradavice.

Naše iskustvo pokazuje da je najefikasniji način uklanjanja bradavica radiotalasima.


Fibromi i papilomi

Fibromi i papilomi su benigni izraštaji najčešće na vratu, kapcima, pazuhu i preponama. Boje su kože ili mrki vezani peteljkom veličine od 1mm do 2cm i ne daju nikakve tegobe. Obzirom da se u centralnom delu nalaze fini krvni sudovi uvrtanjem promene kompromituje se cirkulacija, naglo rastu i bole.

Fibromi i papilomi su potpuno dobroćudne prirode, nemaju virusnu komponentu i najčešće su genetski uslovljeni. Ima ih približno 50% populacije

Za fibrome i papilome nije neophodan medicinski tretman, izuzev iz estetskih razloga. Uklanjaju se radiotalasima ili sličnim metodama, vrlo plitko kako ne bi ostajale fleke ili ožiljci. Često ih ljudi mešaju sa mladežima, bradavicama ili keratozama.

Dermatofibromi

Dermatofibromi su fibrozni izraštaji lokalizovani na nogama i rukama odraslih, retko na drugim delovima tela. Čvrsti su, minimalno izdignuti ili atrofični, mrki ili beličasti, bezbolni.

Uklanjanje dermatofibroma nije neophodno a može biti hirurško ili sa radiotalasima u zavisnosti od veličine. Estetski efekat ovih procedura nekada nije zadovoljavajući obzirom na dubinu na kojoj se dermatofibromi nalaze.


Hemangiomi

Angiom, hemangiom ili crveni mladež je dobroćudni tumor krvnog suda kože veličine od 1 mm do nekoliko centimetara čiji je uzrok javljanja u većini slučajeva nepoznat. Mogu biti udruženi i sa stanjima i oboljenjima praćenim hiperestrogenizmom, kao što je trudnoća, uzimanje oralnih kontraceptiva i oboljenja jetre.

„Spider angiom“ ili paukolike vaskularne malformacije se mogu javiti u svim uzrastima na licu, na donjem kapku, na obrazima, vrhu nosa i podlakticama. „Cherry angiom“ se javlja nakon 20. godine života i broj im se povećava sa starenjem. Javlja se na trupu, leđima, na dojkama, na rukama i na nogama.

„Venous lake“ je vrsta malformacije krvnog suda koja se javlja na sluznicama, često na usnama i plavičaste je boje. Hemangiomi dječije dobi mogu biti prisutni od rođenja ili se javljaju kratko nakon rođenja.

Prošireni kapilari na licu

Prošireni kapilari na licu mogu biti manifestacija drugih oboljenja. Ako se javljaju izolovano, vidljivi su kao sitni crveni linearni ili paukoliki crtež, najčešće oko nosa i na obrazima. Prošireni kapilari se javljaju češće kod osoba svetle puti, koje su bile duže izložene sunčevom zračenju.

Prošireni kapilari na nogama

Prošireni kapilari na nogama često su manifestacija slabosti vena, popuštanja venskih zalistaka i povišenog pritiska u venskim krvnim sudovima. Češće se javljaju kod žena, obično izmedju 18 i 35 godine ili izmedju 50 i 60 godine. Trudnoća je ključni faktor koji kod žena dovodi do slabosti zidova vena i pojave proširenih kapilara u vidu plavo crvenog crteža na nogama.

Višak telesne težine, dugo sedenje i stajanje povećavaju sklonost ka pojavi proširenih kapilara. Povećanje fizičke aktivnosti i smanjenje telesne mase osnovne su preventivne mere koje će poboljšati vensku cirkulaciju u nogama.

Prošireni kapilari su estetski problem i nemaju nikakvog uticaja na opšte zdravlje organizma.

Proširene kapilare sa lica uspešno uklanjamo koagulacijom radiotalasima.


Keratoze i uklanjanje keratoza

Seboroične keratoze

Seboroične keratoze su promene kože koje se najčešće pojavljuju na telu pacijenta, kod osoba oba pola a posebno u predelu oko dojki i na vratu. Kod osoba koje su se tokom života puno izlagale sunčevoj svetlosti javljaju se i na licu i na šakama i najčešće su zaravnjene, gotovo u nivou kože. Ponekad veoma liče na mladež.

Iako mogu dostići veličinu od nekoliko santimetara i imati sivo crnu prebojenost ovo su potpuno bezazlene promene. Za postavljanje prve dijagnoze potrebno je da pregled izvrši lekar. Ukoliko dermoskopski pregled pokaže da promene odgovaraju seboroičnoj keratozi, njeno uklanjanje je vrlo jednostavno i površno i vrši se isključivo iz estetskih razlogaNakon uklanjanja seboroičnih keratoza radiotalasima ne ostaju ožiljci, eventualno može ostati beličasta prebojenost kože.

Aktinične keratoze

Aktinične keratoze su promene na koži koje nastaju oštećenjem kože UV zračenjem, tj dugotrajnim sunčanjem i korišćenjem solarijuma. Tipično mesto pojavljivanja su lice, ušne školjke i poglavina. Karakteriše ih crvena istanjena koža sa tankom krastom koja ne zarasta. U osnovi radi se o prekancerozi, ćelije su atipične i vezane za površne strukture kože. Tokom godina, ukoliko se promena ne ukloni, moguć je nastanak planocelularnog karcinoma.

Metoda izbora za uklanjane ovih promena je radiotalasna dermohirurgija.


Kondilomi i moluske

Kondilomi (Polne bradavice, Genitalne bradavice) su bolest koju uzrokuje HPV virus, tj. Humani Papilloma Virus. HPV virus je uzročnik raka grlića materice kod žene i odmah po otkrivanju virusa treba početi lečenje. Sam hpv virus ima više od 100 varijacija i ne izaziva svaka varijacija polne bradavice, ali najrasprostranjenije vrste uglavnom izazivaju. Svega 4 vrste virusa izazivaju rak grlića materice, a više od 30 prouzrukuju pojavu genitalnih bradavica.

Prenošenje kondiloma moluski

Humani Papiloma Virus (HPV) se najčešće prenosi putem polnog odnosa, bilo da je u pitanju regularan seks, bilo da je oralni ili analni seks. Međutim kondilomi se prenose i direktnim kontaktom sa zaraženom kožom i sluzokožom.

Polne bradavice je jako lako dobiti čak iako koristite kondom za zaštitu. Skoro je nemoguće biti bezbedan od ove bolesti, s obzirom da vaš partner može biti prenosnik virusa, čak i ako na sebi nema vidljivih simptoma. Dovoljan je samo dodir sa zaraženom kožom ili kontakt preko telesnih tečnosti prilikom seksa da biste se zarazili. Ovo je razlog zašto je ova bolest postala svetska epidemija.

Statistike

Ova bolest jako brzo postaje polno prenosiva bolest broj 1 u svetu po broju zaraženih. U skladu sa statistikama koje daju američki centri za prevenciju i lečenje bolesti, najmanje 20 miliona ljudi u Americi je zaraženo sa HPV virusom. Najrasprostranjenije vrste HPV virusa imaju za posledicu ili kondilome ili opasnost od raka grlića materice. Procene su da je oko 80% seksualno aktivne populacije zaraženo nekom vrstom ovog virusa.

U Srbiji za sada nažalost nemamo pouzdane statistike, ali je za očekivati da ne odstupamo previše od ovih zemalja.

Lečenje kondiloma i moluski

Lečenje kondiloma, pod kojim se zapravo podrazumeva uklanjanje kondiloma se radi dosta uspešno, ali ne postoji lek koji će zauvek odstraniti HPV virus iz organizma. U većini slučajeva, organizam se vremenom sam očisti od virusa. Iako se virus koji izaziva kondilome ne može ukloniti, osim ako se organizam sam vremenom izbori sa njim, samo skidanje kondiloma je prilično jednostavno i postoji nekoliko metoda ali metoda izbora su radiotalasi.


Ksantelazme

Ksantelazme su žućkaste naslage u obliku pločica, ravne ili blago izdignute iznad kože, smeštene u unutrašnjim uglovima ili na donjim očnim kapcima. Predstavljaju benigno, lokalizovano nakupljanje lipida i gigantskih penušavih ćelija. Češće se javljaju kod žena. Predstavljaju značajan estetski problem i ne mogu se prekriti šminkom.

Koji su uzroci nastanka ksantelazmi?

Ranije se smatralo da ksantelazme nastaju samo kod osoba sa povišenim nivoima masnoća i holesterola u krvi. Polovina osoba sa ksantelazmama ima uredan nalaz lipida u krvi. Kod njih je genetski faktor najznačajniji uzročnik. Ksantelazme mogu biti udružene sa hiperlipidemijom zbog dijabetesa, bilijarnom cirozom, aterosklerozom. Savetuje se da pacijenti sa ksantelazmama urade biohemijske analize nivoa lipida u krvi, radi njihove korekcije ukoliko je potrebna.

Kako se uklanjanju ksantelazme?

Ksantelazme se najefikasnije uklanjaju radiotalasima. Njihova primena je potpuno bezbedna za područje oko očiju za razliku od laserskog uklanjanja. Za potpuno uklanjanje najčešće je dovoljan jedan tretman. Za veće i duboko smeštene ksantelazme potrebno je tretman ponoviti. Nakon intervencije zaostaju krastice koje prolaze za sedam do deset dana. Nakon intervencije ne ostaju ožiljci.


Acne vulgaris

Akne su najčešće bolest tinejdžera i mlađih odraslih osoba. U 10-20% slučajeva i odrasli imaju neki oblik akni. Za akne je karakterističan pojačan rad lojnih žlezda koji dovodi do pojave komedona, cista i mitesera. Delovanjem bakterije Propionibacterium acnes oslobađaju se slobodne masne kiseline koje izazivaju zapaljenje unutar cista.

Prve promene u adolescentnom dobu su nezapaljenjski ili blago zapaljenjski komedoni na čelu, nosu ili bradi. Kasnije biva zahvaćeno lice, grudi i leđa. Najčešći je blag oblik akni koji uz adekvatnu lokalnu terapiju i tretmane prolazi bez ožiljaka i drugih deformiteta na koži.
U težim slučajevima nodularnih akni koji se ne leče ili se koriste neadekvatna sredstva dolazi do komplikacija koje za sobom otavljaju zumbaste ožiljke po koži.
Lečenje podrazumeva primenu lokalnih preparata u vidu losiona, mikstura, gelova i krema ili sistemsku primenu antibiotika ili izotretionina. Veoma je važno ukloniti komedone tj. mitesere. Redovni tretmani koji se sastoje od medicinskog čišćenja kože i propisane terapije dovode do izvanrednih rezultata.
U težim slučajevima sa već prisutnim ožiljnim promenama primenjuju se hemijski pilinzi, mikrodermoabrazija, mezoterapija.


Mladeži

Šta su mladeži?

Mladeži, su dobroćudne pigmentne promene na koži, najčešće braon do crne boje. Najveći broj mladeža je veličine od par mm do 1 cm.
Većina mladeža su bezopasne promene na koži, ali postoje i mladeži sa većom šansom za nastanak melanoma u njima i zbog toga je redovan pregled veoma važan u ranom otkrivanju melanoma i ostalih karcinoma kože.

Jedan broj mladeža uočavamo već na rođenju i te mladeže zovemo urođenim mladežima, svi ostali mladeži se smatraju stečenim. Najveći broj njih se pojavljuje tokom prvih 20 godina života, a ostali mladeži mogu nastati i kasnije.

Vremenom će najveći broj mladeža lagano posvetleti i postati ispupčeniji. U nekim periodima mladeži potamne, npr. posle sunčanja, kod tinejdžera i u trudnoći. Određeni mladeži će dobiti dlačice. Mali broj mladeža može spontano nestati tokom vremena. Jedan broj se tokom života neće promeniti.

Tipovi mladeža

Tipični mladeži (obični ili regularni) su najčešće veličine do 6 mm u prečniku, jednobojni, od svetlo braon do crne boje, simetričnog izgleda, jasnih ivica. Oni nastaju tokom prvih 20 godina života, svojom veličinom prate naš rast, ali ne menjaju bitnije svoj izgled i boju.

Tipičan mladež može biti u ravni kože, ispupčen (iznad ravni kože) ili viseći, može biti sa ili bez dlaka.

Atipičan mladež se od ostalih mladeža razlikuje po svojoj veličini, boji, izgledu i obliku.

Atipičan mladež je veći od 6 mm u prečniku, višebojan, nepravilnog oblika (asimetričan) a ivice su mu isprekidane, izreckane ili nejasne. Ovo su osobine koje se mogu uočiti golim okom. Kada atipični mladež ima histopatološke karakteristike koje su daleko bliže melanomu negotipičnom mladežu, postavlja se dijagnoza Displastičnog mladeža.

Zbog ovakvih karakteristika mnogi ga smatraju "prekancerozom" odnosno stanjem koje direktno vodi u melanom. Međutim, činjenica je da displastični mladež predstavlja samoveću mogućnost za nastanak melanoma ali ne i da će svaki to postati. Od svih melanomapola nastane u postojećem displastičnom mladežu a druga polovina melanoma nastaje napotpuno zdravoj koži.

Dermoskopija

Dermoskopija ili dermatoskopija je neinvanzivna dijagnostička metoda koja omogućava pregled morfologije madeža, ali i drugih pigmentnih i nepigmentnih promena na koži. Time se smanjuje potreba za bespotrebnim uklanjanjem dobroćudnih promena.

Ova metoda omogućava uživo evaluaciju boja i mikrostruktura epidermisa, dermoepidermalne granice i papilarnog dermisa koji nisu vidljivi golim okom. Ove strukture su u specifičnoj korelaciji sa histološkim karakteristikama. Identifikacija specifične dijagnostičke mreže vezane za distribuciju boja i struktura može bolje sugerirati zloćudni ili dobroćudni izgled lezije.

Često korišten akronim ABCDE sadrži osnovne kliničke kriterije za dijagnozu malignog melanoma i razlikovanje od benignih madeža. Ove promjene su vidljive golim okom.

ABCDE pravilo nam pomaže šta treba prepoznati i javiti se na pregeled:

  • A - asymmetry - mladež je obično simetričan (ovalan, okrugao), a melanom je obično asimetričan;
  • B - borders - promena oblika: formiranje nepravilnih ivica;
  • C - color - promena u boji, pojava različitih nijansi boje (tamno smedja, crna, crvena, siva, plava kao i prelaz pigmenta na okolnu kožu);
  • D - diameter - promjena u veličini, iznenadni rast ili postepen, stalni rast mladeža;
  • E - elevation (enlarging) - povećanje promene, brzi rast, ispupčenost tj. pojava uzdignuća unutar madeža.

Osim ovih promjena, važne su i druge, kao npr.:

  • promena površine: erozije ili ulceracije sa krvarenjem, ljuspanje, vlaženje,
  • promena u okolnoj koži: promena pigmentacije, otok, crvenilo,
  • pojava bola, svrbeža ili promene konzistencije (smekšanje ili otvrdnuće).

Nažalost, rana faza malignog melanoma je teška za prepoznavanje jer ovaj kožni karcinom može "golim okom" jako ličiti na atipični madež. Zbog toga, u zadnjih 10 godina, uvođenjem dermoskopije, otvorena je nova dimenzija u pregledu pigmentiranih kožnih promjena i, posebno, u prepoznavanju rane faze malignog melanoma kože. Time se povećava mogućnost prevencije razvoja melanoma i izlječenje.

Kako pristupiti dermoskopskom pregledu:

  • anamneza;
  • odrediti fototip kože;
  • podaci o prethodnom izlaganju suncu;
  • pažljiva procena podataka o madežu (kada se pojavio, da li se menja i od kada, kakva vrsta promene). Lupom treba pregledati oblik, boju i dimenziju promene;
  • pregled dermoskopom.

Prednosti digitalne dermoskopije

Kompjutersko pohranjivanje kliničkih podataka i dermoskopske slike svakog pojedinačnog madeža omogućava precizno praćenje svake promene madeža, tj. oblika, boje i strukture tokom vremena.

Prema smernicama Međunarodnog Dermoskopskog Udruženja dermoskopski monitoring se planira na sljedeći način:

  • "long-term monitoring" je praćenje pigmentnih promena na 6-12 mjeseci i najčešće se odnosi na pacijente sa mnogobrojnim atipičnim madežima
  • "short-term monitoring" je praćenje pigmentnih promena na 3 meseca kod "sumnjivih" nevusa, ali bez karakteristika za melanom.

Ovakvo praćenje omogućava otkrivanje promena koje se ne vide golim okom, a mogu upućivati na malignu alteraciju što zahtjeva hirurško odstranjenje.
Kod osoba sa velikim brojem madeža, redovnim dermoskopskim pregledima izbegava se nepotrebna hirurška intervencija.

Mere prevencije

Ipak, mere prevencije, posebno zaštita od sunčevog zračenja i pravovremeno otklanjanje rizičnih pigmentnih promena na koži je najjače oružje u u borbi protiv melanoma. Madeži koji su izloženi iritaciji ili traumi (lokalizovani u vlasištu, na mjestima iritacije donjim rubljem, na stopalu, genitalnoj regiji ili tvrdom nepcu) neophodno je odstraniti na vreme u potpunosti uz obaveznu patohistološku analizu promene. Najracionalnija mjera u borbi protiv melanoma je primarna prevencija čiji je cilj izdvajanje osoba sa visokim rizikom i njihovo selektivno praćenje.

Rizik za pojavu melanoma

  • osobe koje se intenzivno izlažu prirodnom sunčevom zračenju, profesionalno ili rekreacijski,
  • osobe koje se prekomerno izlažu veštačkom UV zračenju (solarij),
  • osobe sa većim brojem atipičnih ili displastičnih madeža (to su madeži promera većeg od 0,5 cm, nepravilnog oblika, sa više nijansi tamne boje),
  • osobe svetle puti, svetle kose, plavih očiju, I i II fototip kože (lako izgore, nikada ne tamne),
  • osobe koje su više puta dobile jake sunčane opekotine,
  • postojanje melanoma u porodici,
  • osobe koje su već odstranile melanom.

Hiperpigmentacije

Melazma su veće tamne i nepravilne mrlje na koži. Predstavljaju poremećaj pigmentacije koji je u velikom broju slučajeva direktnopovezan s aktivnostima ženskih polnih hormona, no najvažniji uzrok u njegovom razvoju je izlaganje ultraljubičastom zračenju.

Melazma se često javlja na čelu, gornjoj usni ili bradi, sa strane vrata u vidu nepravilnih, manjih ili velikih areala, kao svetlo ili tamno pigmentirane promene. Melazma može nastati u površinskom ili u dubokom sloju kože, i što je dublje smještena, to je tretiranje teže. Ponekad smirivanjem hormona melazma izblijedi, ali nekada ostane trajno na koži.

Melazma je poremećaj pigmentacije koji se vrlo teško rješava. To je stečena hiperpigmentacija kože na suncu izloženim područjima. Na licu melazma izgleda kao simetrična hiperpigmentirana mrlja ili simetrične hiperpigmentirane mrlje. Može ih biti više i mogu se spajati u velika žarišta. Promene nastaju na obrazima, iznad gornje usnice, na bradi i čelu.

Iako melazma ne ugrožava zdravlje, ne izgleda baš lepo i svi koji imaju tu vrstu pigmentacije na licu žele je se rešiti. No terapija, barem do danas, nije baš davala rezultate u smislu trajnog rešenja. Cilj je današnje terapije izbeliti postojeći pigment što je više moguće i spriječiti ili barem usporiti stvaranje novog pigmenta. Budući da je proces liječenja vrlo kompleksan, melazma je terapijski problem jer je pigment vrlo često smešten duboko u epidermisu, a kod nekih i duboko u koži, u dermisu. Stoga metode kojima se tretira samo površinski sloj kože često nisu dovoljne.

Medicinski pilinzi

Naime, u tretiranju melazme koriste se isključivo medicinski pilinzi, koje provode visokoedukovani dermatolozi u dermatološkim ordinacijama i poliklinikama.

Nakon pregleda i uzimanja detaljne anamneze dermatolog će utvrditi u kojem je sloju kože pigment pa će na temelju toga odabrati i tretman. Ako je pigment smešten površnije u koži, tretman će biti uspešniji. Ponekad neke mrlje mogu samo malo izbledeti, uz rizik da se ponovno pojave.

Dermatolozi u tretmanima koriste razne agense za izbeljivanje poput hidrokinona, azelaične, glikolne, kojične i fitične kiseline, tretinoina ili kortikosteroida, a od tretmana kombinuje se dermoabrazija i mezoterapija.

U kozmetičkim kremama protiv pigmentacije delotvorni su vitamin C (u visokoj koncentraciji), retinoična, azelaična ili kojična kiselina i hidrohinon (do 2%), a od biljnih sastojaka koristi se često sladić. No, realno, te su kreme vrlo rijetko dovoljne i samo su propratna terapija u provođenju dermatoloških tretmana.

Isto tako u terapiji melazme danas se koristi i mezoterapija, koja koristi „koktele“ različitih aktivnih supstanci namijenjenih za usporavanje stvaranja novog pigmenta i izbjeljivanje postojećeg.

Idealno vrijeme za tretiranje hiperpigmentacija je od početka jeseni do kraja proleća, a tokom leta, kada je delovanje sunca najjače, preporučuje se preventiva u vidu efikasne zaštite od sunca korišćenjem krema s visokim zaštitnim faktorom SPF 50+, korišćenje šešira i velikih sunčanih naočara. Koža lica nikako se ne sme izlagati suncu.

Tretmani se moraju ponavljati